Demokratska partija socijalista (DPS) je uz listu za predstojeće parlamentarne izbore predala 22.000 potpisa podrške građana manje nego prije četiri godine. Izbornu listu DPS-a podržalo je ovoga puta 46.000 građana, dok su Državnoj izbornoj komisiji uoči parlamentarnih izbora 2012. godine predali 68.000 potpisa. Po riječima Božidara Čolakovića, vršioca dužnosti direktora Centra za političku edukaciju, to između ostalog može biti i pokazatelj pada podrške građana DPS-u.
– Ne bi trebalo imati iluzija da infrastruktura najveće partije nije u punom pogonu na nešto više od mjesec dana do izbora i da nedostaje budnosti za različite predizborne aktivnosti, pa i za sakupljanje potpisa podrške izbornoj listi, između ostalog. Čini se da je izabran trenutak koji bi ispunio medijski prostor posle kontroverzne odluke Državne izborne komisije od prije nekoliko dana, a u simboličkoj ravni poslužio kao gest podrške takvoj odluci – kaže Čolaković za „Dan”.
Podsjetio je da je DIK donijela odluku da ne postoji potreba za izmjenom Zakona o izboru odbornika i poslanika, nakon što je iz MUP-a utvrđeno da lične karte nijesu biometrijska isprava.
– Kad je riječ o broju prikupljenih potpisa prije bi se moglo zaključiti da se radi o „stanju zatečenom na terenu” u određenom trenutku, kad se procijenilo da bi bilo najefektnije predati listu, nego što bi se moglo zaključivati u pravcu eventualnog pada podrške članstva izbornoj listi, mada bi se o padu podrške birača DPS-u moglo govoriti. Najveća partija, nesumnjivo, ima na raspologanju brojne mehanizme, ostavljajući po strani njihovu prirodu, pomoću kojih može dovesti broj potpisa podrške na željeni nivo – ističe Čolaković.
Ono što je u vezi sa predajom izborne liste najveće partije simptomatično, kako je naveo, nije toliko broj potpisa, koliko ono što je samoj predaji prethodilo, dakle, odluka koja bitno utiče na sam izborni proces, koja je proizvela mnogo bure u javnosti, a za koju nije postojao konsenzus relevantnih aktera izborne utakmice.
– Ako je više od pola godine potrošeno na stvaranje okvira u kom bi moglo doći do izgradnje izbornog povjerenja, čini se da je ovakva odluka, koja je potekla, nesumnjivo, od najveće partije, taj napor prilično obesmislila, a regularnost izbora može ozbiljno biti dovedena u pitanje. Da li je u pozadini suočenost sa padom povjerenja i želja za očuvanjem same suštine karakteristicnog izbornog inženjeringa koji obezbjeđuje izborne pobjede, odgovor ćemo dobiti 16. oktobra – zaključio je Čolaković.
V.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.